Debeljuškasti palčevi

Sedamnaest. sedamnaest. sedamnaest: riječi odjekuju hodnicima izazivajući strah u srcima studenata haikua i senseija. Pjesnike napadaju dobronamjerni obožavatelji i kritičari koji pjevaju haiku mantru: "pet-sedam-pet". Uz svaku pjesmu, haiku pjesnici imaju priliku (ili su prokleti odgovornošću) da objasne svoju umjetničku formu. Od mnogih koncepcija i zabluda o haikuu, ona o kojoj se najčešće raspravlja je brojanje slogova.

Websterov New Collegiate Dictionary (1980) definira haiku kao: "nerimovani japanski stih od 3 retka koji sadrže 5, 7 i 5 slogova." Wow, to je kao da pokušavate upotrijebiti maleni bonsai kao primjer divovske sekvoje. R.H. Blythu su bila potrebna četiri sveska da opiše haiku i još dva da bi raspravio njegovu povijest. Ukratko ću se dotaknuti dva elementa navedena u Websterovoj definiciji: broj slogova i količina redaka u haikuu.

Jack Kerouac, koji je svojom knjigom The Dharma Bums (1958.) pomogao popularizirati haiku u Americi, dao je mnogo drugačiju definiciju ocrtavajući goleme razlike u zapadnom jeziku i japanskom. U Razbacanim pjesmama (1970.), posthumnoj zbirci Kerouacovih pjesama, izjavio je: "'Zapadnjački haiku' ne treba se baviti sedamnaest slogova jer se zapadni jezici ne mogu prilagoditi fluidnom slogovnom japanskom. Predlažem da se 'Zapadnjački haiku' jednostavno recite puno u tri kratka retka na bilo kojem zapadnom jeziku." Iako se ovaj pristup haikuu možda ne bavi svim elementima haikua, Kerouacovi haikui široko su antologizirani u haiku zbirkama.

Velika debela pahulja snijega koja pada sasvim sama (Jack Kerouac)

U Haikuu na engleskom (1967.) Harold G. Henderson navodi: "Kao opće pravilo, klasični japanski haiku: 1. sastoji se od 17 japanskih slogova (5-7-5) 2. sadrži barem neke reference na prirodu (osim ljudske priroda) 3. odnosi se na određeni događaj (tj. ne generalizacija) 4.predstavlja taj događaj kao da se događa sada - ne u prošlosti." Nastavlja: "Japanski haiku 'slogovi' koji se koriste za brojanje 5-7-5 nisu engleski slogovi. Oni su zapravo jedinice trajanja." Ogromna razlika između japanskog i engleskog jezika stvara zabunu u vezi sa haiku 'slogovima'. Dok su engleske riječi rastavljene na slogove, japanske riječi su rastavljene na onji (zvučne simbole). Japanski onji mnogo su kraći od engleskih slogova (tj. jednosložna engleska riječ "ran" rastavlja se na 2 japanska onjija, a riječ "kiša" rastavlja se na 3 onjija). Cor van den Heuvel, u predgovoru The haiku Anthology, Expanded Edition (1999), detaljno opisuje kako ova razlika utječe na haiku na engleskom jeziku: "Sada je poznato da je oko 12 - a ne 17 - slogova u engleskom jeziku ekvivalentno duljini sa 17 onji (zvučnih simbola) japanskog haikua."

Usporedba engleskih slogova s ​​japanskim onji nije točna, zapravo, Cor van den Heuvel opisuje haiku kao: ". kratka pjesma koja bilježi bit trenutka oštro uočenog u kojem je priroda povezana s ljudskom prirodom. Haiku može biti od nekoliko do 17 slogova, rijetko više." A što diktira koliko slogova koristite. Jednostavno priroda i jezik vaše pjesme. U pjesmi o svom bratu, koji je ubijen u Vijetnamskom ratu, Nicholas Virgilio je napisao:

Lily: van vode. .iz sebe.(Nicholas Virgilio)

Upotrijebio je jedanaest slogova u ovom prekrasnom haikuu, koji je 1963. osvojio prvo mjesto na natjecanju haikua American Haiku i Japan Air Lines (od preko 41 000 prijavljenih haikua na engleskom jeziku). Još jedan haiku: "In a Station of the Metro" Ezre Pounda, koji neki smatraju najboljim haikuom na engleskom jeziku ikad napisanim, skreće sa 17 slogova:

Prikazivanje ovih lica u gomili; Latice na mokroj, crnoj grani. (Ezra Pound)

Devetnaest slogova. Ali također primijetite da u ovom haikuu postoje samo dva retka.Mnogi japanski haikui napisani su kao pjesme u jednom retku (pisane okomito). Ove pjesme kada su pisane vodoravno, ponekad su predstavljene u obliku jednog retka, ponekad su prikazane u obliku tri retka. Općenito, dok je oblik od tri stiha najčešće odabran, oblici od jednog, dva i čak četiri stiha su prihvatljivi, pod uvjetom da jezik i sadržaj pjesme podržavaju prijelome redaka. Još jedan primjer uspješnog odstupanja od haikua s tri retka je haiku Takayangi Shigenobua, koji je u osnovi konkretan haiku:

Istaknuta priča o ruskoj ljubavi u brdima planinskog lanca jasno strižućipokopane uši (Takayangi Shigenobu)

Uzimajući u obzir jezične razlike između japanskog i engleskog, Websterova definicija haikua je u najboljem slučaju nepotpuna. Haiku na engleskom jeziku često se uvelike razlikuje od oblika sloga i retka opisanog u rječniku. Godine 1987. Cor van den Heuvel je napisao u The New York Times Book Review: "Haiku nije samo lijepa slika u tri retka od po 5-7-5 slogova. Zapravo, većina haikua na engleskom nije napisana u 5- Uopće 7-5 slogova--mnogi nisu čak ni napisani u tri retka. Ono što razlikuje haiku je sažetost, percepcija i svjesnost--a ne određeni broj slogova."

Sedamnaest. sedamnaest. sedamnaest: riječi nestaju u daljini. Kao što je gore navedeno, haiku je više od slogova i redova, puno više. Sezonski sadržaj (kigo), oštre riječi (kireji) i "sada" drugi su vrlo važni elementi haikua. O njima će biti riječi u budućim člancima, a u međuvremenu završavam s možda najpoznatijim i najprevođenijim haikuom:

stara ribnjačka žaba skače uz zvuk vode Matsuo Basho (1686.)

-

Bibliografija:

1. Blyth, R.H., Haiku Svezak 1 Istočna kultura The Hokuseido Press, Tokyo, Japan 1949.

2. Henderson, Harold G., An Introduction to Haiku Doubleday Anchor Books, Garden City, New York 1959.

3.Henderson, Harold G., Haiku na engleskom Charles Tvoja bugarska mlada ti. Tuttle Co. Publishers, Tokio, Japan 1967.

4. Higginson, William J., Povijest za odrasle Haiku Handbook Kodansha International Ltd., Tokyo, Japan 1985.

5. Kerouac, Jack, Scattered Poems City Lights Books, San Francisco, CA. 1970. godine.

6. Kerouac, Jack, The Dharma Bums the Penguin Group, New York, New York, 1976. (Prvi put objavio The Viking Press, 1958.)

7. van den Heuvel, Cor, The haiku Anthology Expanded Edition W.W. Norton & Company, New York, New York 1999